Seminarski rad učenika gimnazije Mostar
KRAJ SVIJETA (LEŠEVI U NAŠIM USTIMA)
Dugo sam mislio da je dovoljno nekome objasniti etičke principe koji nam ne dopuštaju da nanosimo patnju bićima koja osjećaju da bi se promijenio i počeo razmišljati o nečemu od čega je dotad okretao glavu, a što je u svakom pogledu neizmjerno važno - što bi na kraju, vrlo brzo naime, rezultiralo prelaskom na vegetarijansku prehranu.
Mislio sam da se ljudi ne boje pogledati istini u oči, te da ako o nekim stvarima nisu informisani i ako se u njima samima nije započeo razvijati određeni stav prema nečemu - kao rezultat dužeg razmišljanja i sakupljanja čvrstih argumenata za odbranu tog stava - nikada ne bi ignorisali tuđe opravdano nastojanje da im pokaže tu istinu i da im ukaže na ispravan stav (bez obzira o čemu se radilo), niti da bi odbacivali svaki uvjerljiv argument koji ide tom u prilog - niti da bi, pak, istrajavali u odbrani svojih dotadašnjih stavova zasnovanih na navikama i tradiciji, koristeći pri tom sasvim neosnovane argumente.
Nisam mogao zamisliti da neko može biti u tolikoj mjeri bezosjećajan, da ne kažem izopačen, da bi ignorisao patnju nevinih!
Nisam mogao zamisliti da sve to neopravdano zatvaranje očiju pred istinom i potpuno besmislene odbrane provođenja okrutnosti nad drugima mogu biti uzrokovane našom željom za produžetkom navika i užitka!
Međutim, sada sam svjestan da je skoro besmisleno pozivati se na osječajnost ljudi i na osnovu toga ih pokušavati uvjeriti kako je vegetarijanstvo ispravan način prehrane ljudskih bića i kako se zbog sebe samih i naše savjesti koja nam brani da uništavamo prelijep, nevini život trebamo odreći naših navika u što kraćem roku.
Stoga sam u ovome radu pokušao pozvati se prije svega na razum i zdravorazumsku logiku koja čovjeka vodi putem koji je za njeg više koristan, a koji pritom uzima u obzir (ako ni zbog čeg drugog, a ono radi sebe samog i vlastite dobrobiti i dobrobiti svoje djece) i vrlo blisku budućnost. Pritom sam se posebno posvetio ekološkim i zdravstvenim razlozima koji nas također vode prema vegetarijanstvu, uzimajući u obzir i moralne razloge koji nas obavezuju pema drugim ljudima, ako već ne prema životinjama, a koji su većini ljudi dovoljni za promjenu (jer većina nas je spremna posvetiti mnogo vremena radu za dobrobit ljudi, a pri tom zanemarujući patnje drugih bića) obrađujući problem gladi u svijetu, kao i objašnjavajući dobrobit i korist čovječanstva koja proizilazi iz prelaska na vegetarijansku prehranu. Jedan sam dio posvetio prirodnim resursima i tome koliko je važno za dobro cijele planete da se okrenemo od tradicije i prihvatimo vegetarijansku / vegansku prehranu.
Ipak, za mene je najvažniji razlog onaj moralni. Mislim da bi bilo sasvim neosnovano i nepravedno pretpostaviti da nema osjećajnih i dobrih ljudi na svijetu, koji jednostavno nisu upoznati sa činjenicama i koje sama ta neinformisanost spriječava da donesu ispravne i pravedne odluke. Stoga sam na kraju posvetio jedan dio etici, pri tom opisujući metode koje se koriste za uzgoj životinja za jelo - u nadi da će i ti podaci potaknuti barem neke čitaoce ovog rada da promijene svoje stavove ili, pak, ako su već na pravom putu da ih učvrste! Također sam u drugi dio unio i jedan kratki odlomak o tzv. utočištima, iako ih u našoj zemlji nema. Mislim da je bitno ukazati na njihovo postojanje, kao i na činjenicu da takva mjesta ne predstavljaju idealizovani, nestvaran ili nemoguć svijet, s nadom da će i životinje naše zemlje nekad biti spašavane na način na koji se to opisuje u navedenom odlomku.
Treba još jednom napomenuti da sam se u ovom dijelu o etici najviše zadržao na opisivanju našeg ponašanja prema životinjama i patnji koje im uzrokujemo, a ne na raspravama o moralu, prvenstveno zbog nedostatka prostora, ali i zbog mog neiskustva u vođenju takve rasprave koja zahtjeva mnogo truda i duhovnog napora. Cilj mi je bio da se tim opisima potaknu ljudi na sopstvena razmišljanja o moralnosti tih postupaka. (Poglavlje o povezanosti mesne industrije sa glađu u svijetu sam, usprkos tome što predstavlja etički problem, uvrstio u prvi dio rada, jer je drugi dio vezan isključivo za naš odnos prema životinjama.) Ko želi više proučiti moralne razloge za prestanak jedenja mesa preporučujem kao obavezno štivo knjigu doktora filozofije i trenutnog profesora bioetike na Princetonu Petera Singera Oslobođenje životinja.
Iako sam rad podijelio na dva dijela (treći dio čine dodaci) i petnaestak poglavlja u kojima sam obradio različite aspekte prednosti vegetarijanske prehrane u svim se poglavljima miješaju ti aspekti, te se u prvom dijelu rada može naići na ekološke, zdravstvene, moralne i druge razloge za vegetarijanstvo, ali i u drugom, jer je skoro nemoguće pričajući o ovoj temi jasno odvojiti jednu vrstu razloga i argumenata od drugih. Mislim da je to glavna poruka ovoga rada - isprepletenost i povezanost mnoštva različitih štetnih posljedica koje proizilaze iz mesne prehrane i sasvim siguran napredak u svim aspektima života koji proizilazi iz vegetarijanske prehrane. Ipak, u prvom dijelu rada naglasak je stavljen na ekologiju i zdravlje, a u drugom na moral i etiku.
Također, želim se opravdati zbog naslova rada (ukoliko to nekome igleda neuvjerljivo ili provokativno) jer mnogi zaista nisu upoznati s temom. Za mene je on itekako istinit i nepretjeran i moja mi savjest ne dozvoljava da ga ublažavam. Sve u svemu, zamolio bih svakoga kome se čini da griješim da prije svega pročitao cio rad, a da tek onda izvodi zaključke. Što se tiče uvodne i završne riječi, to je moja i samo moja sopstvena riječ i poruka. Ukoliko vam se ne sviđa ili ako vas, pak, vrijeđa - to nije razlog, niti opravdanje da se odbace činjenice iznesene kroz cio rad. Na kraju krajeva svak ima pravo reći šta misli - ali, doista, niko nema pravo odbaciti činjenice!
Također želim napomenuti da razlog što se većina podataka odnosi na Zapadnu Evropu i SAD, a ne na našu zemlju, nije to što je u nas drugačije, već to što u nas do sada nisu provođena nikakva veća istraživanja koja su provođena u drugim zemljama, a koja se odnose na ekologiju i prirodne resurse. Uostalom, ukoliko pričamo o globalnim posljedicama nije potrebno Zemlju dijeliti po državama (čak naprotiv - potrebno je u sebi potisnuti misli o takvoj podjeli i svijet doživjeti kao jednu cjelinu kojoj svi pripadama, na koju utječemo i od koje zavisimo). Što se tiče ostalih dijelova rada, zdravstvene posljedice mesne prehrane su iste kod svih ljudi, kao i prednosti vegetarijnsko / veganske prehrane, a isto je i sa metodama uzgoja životinja (one se, zavisno od starosti i veličine farmi i klaonica, razlikuju samo u detaljima). Također, pričajući o moralnim obavezama čovjeka - podjele po nacijanolnoj, rasnoj ili bilo kakvoj drugoj osnovi nisu potrebne. Sviju nas obavezuju isti moralni zakoni, a ološa ima posvuda!
Uostalom, ukoliko u nas danas i jeste drugačije (možda samo uslovi u kojima se životinje uzgajaju), ako nastavimo jesti meso sve opisano u ovom rada nas očekuje razvojem industrije.
Ovdje bi bilo dobro napomenuti i izvore kojima sam se koristio pri izradi ovoga rada. To je prije svega web stranica www.prijatelji-zivotinja.hr. Većina materijala je, naime, djelo članove udruge za zaštitu i prava životinja Prijatelji životinja iz Hrvatske (Zagreb) i mnoštvo izvora koji su navedeni ispod pojedinih poglavlja su oni kojima su se oni koristili. Ovim bih se želio zahvaliti spomenutoj udruzi na video materijalu i cd-ovima koje su mi besplatno poslali poštom i mnoštvu informacija i savjeta koje su mi nesebično dali. Ja sam, naime, njihove kraće radove preradio tj. neke rečenice i kraće odlomke formulisao drugačije, te neke dijelove izbacio, a potom ih sve uvrstio u jedan rad. Pored toga, koristio sam se i trima knjigama (1. Peter Singer - Oslobođenje životinja, 2. Charles Patterson - Vječna Treblinka i 3. David Degrazia - Prava životinja) iz kojih sam preuzeo neke primjere da bih obogatio rad, a koje su (prvenstveno prve dvije) presudno djelovale na moj sopstveni duh i moje korake unaprijed pri donošenju odluka u pogledu načina ishrane i svih ostalih aspekata mog života.
Kako sam se koristio mnoštvom manjih radova i trima pomenutim knjigama neke informacije i obrazloženja se ponavljaju više puta kroz ovaj rad, međutim uvidjevši da to nimalo ne ometa lahko čitanje, te da ne izaziva zamornost kod čitatelja (prvenstveno zbog veličine rada, ali i zbog interesantnosti teme) ja sam ih namjerno ostavio, kako se preko njih ne bi olahko prešlo, te da bi svakom ko pročita cio rad one ostale u sjećanju.
Ako se, pak, neki podaci tokom rada ne podudaraju u potpunosti s drugima to je zato što se cifre mijenjaju svake minute, a radovi kojima sam se ja koristio pisani su u različitim vremenskim periodima. Ja sam ih pokušao sve uskladiti prema sadašnjim, najnovijim podacima, ali koliko sam u tome uspio ne bih znao reći. Moguće je da ima propusta, prvenstveno zbog veličine rada. Ali opet ću reći, to nije razlog da se sumnja u istinost cijelog rada i njegove glavne poruke. Uostalom, brojke mogu danas biti samo veće od prijašnjih, i ukoliko primjetite nepodudornasti između nekih, sa sigurnošću vam mogu tvrditi da je ona pogubnija za Zemlju istinita. Iskorištavanje Zemlje i njenog prirodnog bogatstva danas se zasigurno vrši većim intenzitetom nego ikada ranije.
Možda bi ovdje bilo dobro napomenuti, pošto se na to neću osvrtati tokom rada, da su neki od vrhunskih umjetnika i zasigurno najvećih umova svih vremena bili vegetarijanci, kao, na primjer, Albert Einstein, Lav Nikolajevič Tolstoj, Jean Jacques Rousseau, Leonardo da Vinci, Sir Isaac Newton, Thomas Edison, Epikur, Buddha, Pitagora, Isaac Bashevis Singer, Georg Bernard Shaw, Franz Kafka, Vincent Van Gogh, Richard Wagner itd.
Čvrsto sam uvjeren da će se mnogi čitajući ovaj rad osloboditi predrasuda i usvojiti novi, pravedan i mnogo, mnogo ljepši život koji neće biti zasnovan na iskorištavanju drugih osjećajnih bića.
D. D.
Pročitajte cijeli seminarski rad
![Tvornica mlijeka 12 [ 33.59 Kb ]](/data/image_3_1334.jpg "Tvornica mlijeka 12 [ 33.59 Kb ]")
