Zaraze i trovanja mesom
Istraživanja su pokazala kako svi koji konzumiraju meso imaju crve i visok postotak parazita koji se nalaze u crijevima. Ovo ne iznenađuje ako se zna da je mrtvo meso (leš) omiljena meta mikroorganizama svih vrsta. Studija iz 1996., koju je izradilo Ministarstvo poljoprivrede SAD-a (USDA), pokazala je kako je 80% mljevene govedine kontaminirano mikrobima koji izazivaju bolesti. Primarni izvor ovih crva je izmet. Studija koju je provelo Sveučilište u Arizoni pokazala je kako fekalnih bakterija ima više u prosječnom kuhinjskom sudoperu nego u prosječnoj zahodskoj školjci. Izvor ovih bioloških opasnih tvari u kućanstvu je meso koje kupujete u tipičnoj trgovini.
Bacili i paraziti pronađeni u mesu slabe imunološki sustav i izvor su brojnih bolesti. Zapravo, većina trovanja hranom danas povezana je s jedenjem mesa. Tijekom velike zaraze pokraj Glasgowa, 16 od preko 200 zaraženih osoba umrlo je zbog konzumacije mesa zaraženog bakterijom E.coli. Česte zaraze prijavljene su u Škotskoj, ali i u ostalim dijelovima svijeta. Više od pola milijuna Amerikanaca, od kojih većina djece, razboljelo se od mutirane fekalne bakterije (E.coli) iz mesa. Ovi bacili glavni su uzrok zatajenja bubrega kod djece. Samo ova činjenica trebala bi upozoriti odgovorne roditelje da ne daju svojoj djeci mesnu hranu.
Međutim, ne djeluju svi paraziti tako brzo kao E. coli. Većina ih djeluje nakon dugog vremenskog razdoblja i primijeti se tek nakon dugogodišnje konzumacije mesa. Vlada i mesna industrija pokušavaju skrenuti pozornost sa sve većeg problema kontaminacije mesa izjavljujući kako su kupci sami krivi za ove događaje. Očito je kako žele izbjeći velike tužbe i loš publicitet mesne industrije. Oni insistiraju kako zaraze opasnim bakterijama nastaju zato jer kupci nisu dovoljno dugo kuhali meso. Sad je zločin poslužiti slabo pečen hamburger. Čak ako niste počinili ovaj 'zločin', svaka infekcija pripisat će se činjenici kako niste oprali ruke svaki put kad dodirnete sirovu piletinu ili ako ona dodirne radnu površinu u kuhinji ili neku drugu hranu. Samo meso, po njima, potpuno je sigurno i zadovoljava sigurnosne standarde koje propisuje vlada; naravno, ovo je istina sve dok dezinficirate ruke i kuhinjske površine. Izvan zdravog razuma je predložiti takvo 'rješenje' za 76 milijuna slučajeva bolesti uzrokovanih mesom godišnje, osim ako se ne štite interesi vlade i mesne industrije. Uz sva ova istraživanja koja potvrđuju kako konzumacija mesa šteti i ubija milijune ljudi svake godine, meso se i dalje prodaje u svim trgovinama.
Nove mutirane bakterije otkrivene u današnjem mesu jako su smrtonosne. Kako biste se razboljeli od trovanja salmonelom, morate konzumirati najmanje milijun ovih bakterija. No, da biste se zarazili jednom od novih mutiranih bakterija, dovoljno je da progutate njih pet. Drugim riječima, mali komadić nekuhanog hamburgera, koji je s kuhinjskog posuđa došao na vaš tanjur, dovoljan je da vas ubije. Znanstvenici su identificirali više desetaka patogena koji se prenose hranom, a imaju takav smrtni učinak. Centar za kontrolu bolesti priznaje kako ne zna koje sve bakterije stoje iza bolesti i smrti povezanih s hranom.
Većina bakterijskih zaraza mesa ima uzrok u prehrani životinja na farmama hranom koja nije za njih prirodna. Stoku se danas hrani kukuruzom, koji ne može probaviti, ali od kojega se brzo deblja. Stočna hrana uz to sadrži i kokošji izmet. Milijuni kilograma kokošjih gnijezda (izmet, pera i ostalo), pometeni s podova peradarnika, recikliraju se u stočnu hranu. Stočna industrija ovo smatra 'dobrom bjelančevinom'. Ostali sastojci stočne hrane sadrže životinjske ostatke, poput umrlih kokoši, svinja i konja. Prema industriji, hranjenje stoke prirodnom, zdravom hranom bilo bi preskupo i kao takvo je neprihvatljivo. Koga je zapravo briga od čega se sastoji meso, sve dok izgleda kao meso?
Kombinacija velikih doza hormona rasta te prehrane temeljene na kukuruzu i posebnoj hrani skraćuje razdoblje debljanja životinje za tržište od normalnog razdoblja koje obuhvaća četiri-pet godina na jedva 16 mjeseci. Naravno, neprirodna prehrana dovodi do bolesnih krava. Kao i ljudi koji ih jedu, i one pate od žgaravice, bolesti jetre, čireva, dijareje, upale pluća i ostalih infekcija. Kako bi se krave održale na životu do klanja kad će biti 'stare' 16 mjeseci, daju im se ogromne količine antibiotika. U međuvremenu, mikrobi odgovaraju snažnom biokemijskom napadu antibiotika i pronalaze način na koji postaju imuni na lijekove, mutirajući u otporne nove sojeve.
Ove nesretne krave koje ne umru prije vremena zbog čitavog niza otrova kojima ih hrane tijekom njihova kratkog zemaljskog života, doživjet će nedostojanstven i jeziv kraj svojeg života u klaonici ili postrojenju za pakiranje mesa. Od tamo, oboljelo, zaraženo meso završit će u lokalnoj trgovini, a nešto kasnije na vašemu stolu, osim ako birate vegetarijansku, odnosno vegansku prehranu.
