Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca
U Prijedlogu Zakona o zaštiti životinja izmijenjena je odredba koja se odnosi na uzgoje kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji. U članku 54., stavku 1. navodi se: ''Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o registraciji uzgoja koje donosi nadležno tijelo.'' U stavku 5. članka 54. dodaje se: ''Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri rasplodne ženke iste vrste životinja moraju se evidentirati kod nadležnog veterinarskog ureda prije prodaje životinja, a o evidenciji se izdaje potvrda.''
Udruga Prijatelji životinja predlaže da članak 54. glasi: ''Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o registraciji uzgoja koje donosi nadležno tijelo.''
Obrazloženje:
Iako je, uz registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više ''rasplodnih ženki'' ovim Prijedlogom propisana obveza evidentiranja kod nadležnog veterinarskog ureda uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri ''rasplodne ženke'', nema prepreke da se propiše obavezna registracija svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''. Logično je da svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu.
Udruga Prijatelji životinja potpuno se protivi uzgoju i prodaji životinja te njihovom iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati životinje, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja.
Nema pravnog temelja da to budu samo oni koji imaju tri ili više ''rasplodnih ženki'' jer netko može imati npr. dvije ''rasplodne ženke'' psa, svaka ženka može godišnje imati dva legla s prosječno pet štenaca, što je dvadeset pasa godišnje na kojima neregistrirani uzgajivač ubire profit koji se nigdje ne bilježi i, što je još važnije, ne podliježe uvjetima koje propisuje Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji. Stoga je jasno da uzgoji s manje od tri ''rasplodne ženke'' mogu utjecati na tržište, kao i na dobrobit životinja, te bi nadzor i registracija takvih uzgoja pridonijeli konkretnoj kontroli i zaštiti životinja, ali i utjecali na smanjenje napuštenih životinja.
Odredba koja obavezuje uzgajivače koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' da se evidentiraju kod veterinarskog ureda prije prodaje životinja znači jedino prijavu legla, ali ti uzgajivači i dalje ne moraju plaćati porez, što je potpuno nelogično. Naime, godišnja zarada uzgajivača određenih skupih pasmina na dvije ''rasplodne ženke'', koje imaju velik broj štenaca, može premašivati 100.000 kuna. Nerazumno je da su takvi uzgajivači, samo zato što nemaju tri nego npr. dvije ''rasplodne ženke'', oslobođeni plaćanja poreza.
Zakonski propisi određuju jednake tržišne uvjete za sve, neovisno o broju ''rasplodnih ženki'' ili bilo koje druge vrste trgovine koja se ne odnosi na živa bića. Apsurdno je da se npr. oni koji proizvode rakiju za vlastite potrebe moraju registrirati, a ako to ne učine, plaćaju novčanu kaznu u iznosu od dvije do deset tisuća kuna, dok se ne traži registracija za prodaju živih bića i zarađivanju na njihovu rasplođivanju, a time niti točno određeni uvjeti pod kojima je takav uzgoj dopušten.
Neupitno je da neregistrirani uzgajivači krše odredbe Zakona o porezu na dohodak i Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Zakon definira poreznog obveznika kao fizičku osobu koja ostvaruje dohodak. Uzgajivači općenito, a osobito oni s manje od tri ženke, često su neregistrirani, a ubiru profit nekoliko puta godišnje te na taj način oštećuju državu za pozamašnu svotu novca. Time krše i Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti koji sankcionira slučajeve kada pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ili drugi odgovarajući registar, odnosno kada obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima te kada nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti.
Prekršajne su sankcije za navedeno novčani iznos od 10.000,00 do 30.000,00 kuna, ali je sankcioniranje ovakvih uzgajivača svedeno na vrlo rijetke slučajeve. Tzv. ''čistokrvni psi bez papira'' svakodnevno se javno oglašavaju, čime se ugrožava dobrobit životinja i krše zakoni. Koliko su takvi slučajevi česti možemo vidjeti na primjeru internetskog oglasnika Njuškala. U kategoriji ''Kućni ljubimci'' na dan pregleda (siječanj 2016.) u kategoriji životinja za parenje nudila su se 874 oglasa, a u kategoriji ''Psi - prodaja pasa'' čak njih 1422. Pritom naglašavamo činjenicu da uz navedene oglase, koji su većinom oni od neregistriranih uzgajivača, postoji i zasebna kategorija za registrirane uzgajivačnice – ''Psi s rodovnicom''.
Riječ je, dakle, o velikom području koje nije adekvatno pokriveno Zakonom. Zakon mora biti jednak za sve te treba zabraniti bilo kakvo oglašavanje za prodaju ako životinje nisu iz registriranog uzgoja i svi trebaju biti registrirani na jednak način.
Stoga tražimo da se Zakonom o zaštiti životinja propiše obaveza registracije svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''.
Prijedlog Udruge za ovu izmjenu Zakona o zaštiti životinja prvi put iznesen je 2012. godine, a dopunjen je 2015./2016. godine.
Objavljeno: kolovoz 2016.
![Trudnoća [ 42.28 Kb ]](/data/image_2_7902.jpg "Trudnoća [ 42.28 Kb ]")
